Činite što i lokalci

Na tržnicu se u Lijepoj našoj ide svaki dan. Usprkos brojnim velikim dućanima i golemim shopping centrima, Hrvati i dalje svoju pauzu za ručak koriste kako bi skoknuli na plac i kupili svježe sastojke za današnji ručak. I zato gotovo svaki kvart u Zagrebu ima svoju vlastitu tržnicu, a odlazak na Dolac, najveći tržnicu u centru glavnoga grada obavezni je dio subotnjeg jutarnjeg rituala Zagrepčana. Tržnice nisu samo povrće: na Splitskom pazaru pronaći ćete i gotove hrane i još mnogo toga, a u sklopu tržnica su i fantastične ribarnice, prisutne u svim primorskim gradovima, premda su ona u Splitu i Rovinju najpoznatije. Zagrebački Britanac subotom je dom i izvanrednom sajmu starina.

Biljka aromatična mirisa koje raste po brojnim dalmatinskim otocima koristi se na niz načina u Hrvatskoj. Za kupke u kakvima su se osvježavali još stari Rimljani, u divnim i neobičnim kolačima, a sušenu lavandu Hrvati stavljaju u ormare kako bi otjerali moljce te u jastuke kako bi osigurali dobar san.

Najpopularnije žestoko piće u Hrvatskoj ima vlastitu priču u svakoj regiji i na svakom otoku. Tako ćete na Hvaru piti mrtinu, rakiju od mirte, a na Korčuli i u Dubrovniku anisetu, rakiju od anisa. U Dalmaciji će vam ponuditi travaricu i sušene smokve kad uđete u kuću kao dobrodošlicu, a ako ste se pitali što rade sve te staklenke tekućine s orasima po balkonima, to se radi dalmatinska orahovica. U Istri će vas ponudici biskom, rakijom od imele i trava, te medicom, rakijom od meda, dok će neke regije za svoje rakije upotrijebiti jesenko voće. Zato je slavonska šljivovica poznata i izvan Hrvatske, lička dunjovača u Hrvatskoj, dok pravi ljubitelji rakije vrlo rado piju rakije iz Gorskog kotara – brnjivac, rakiju od brinja i borovice te rakiju od jabuke ili kruške.

Bogato urešeni kolačić u obliku srca, crvene boje i s majušnim ogledalom u sredini jedan je od najpopularnijih autohtonih hrvatskih tradicijskih suvenira i nacionalni simbol koji je prije pet godina upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Nekoć je to pak bio dar koji je momak davao djevojci kako bi joj iskazao ljubav.

U davnim vremenima u Dalmaciji, lovački i kovački zanat bili su najvažniji – bez ulova i uzgojenog povrća nije bilo hrane. Danas, s turizmom i suvremenim blagostanjem, na red su došli drugačiji zanati. Kamenoklesari posebno se ističu na otoku Braču čiji prekrasni bijeli mramor oduzima dah te krasi mnoge velebne građevine, od Dioklecijanove palače u Splitu preko bečkog i budimpeštanskog parlamenta do američke Bijele kuće. Sapuni od maslinova ulja i autohtonog bilja s Brača omiljeni su svima koji su ih iskušali.

Muškarci i žene što višeglasno pjevaju bez pratnje u skupinama, uobičajen su prizor diljem hrvatske obale i otoka, još i danas, usprkos sve većoj profesionalizaciji pjevanja u suvremenom društvu.  U konobama zimi, po ulicama i trgovima ljeti, tradicionalne klapske pjesme način su slavljenja života, ali i uživanja u njemu. 

Na francuskom se uhititi kaže – cravater, što dolazi od francuske riječi za kravatu. Zašto? Jer su hrvatski plaćenici, koji su kravate prvi nosili i po kojima je dobila ime, bavili uhićivanjem u Francuskoj. Kravata, koja danas ima status izvornog hrvatskog proizvoda proširila se iz Lijepe naše cijelom Europom u 17. stoljeću kad su hrvatski vojnici sudjelovali u Tridesetogodišnjem ratu, a potom i po cijelom svijetu.

Prava se umjetnost ne da naučiti, ona je ono što svaki čovjek može stvoriti. Dokazala je to i naivna umjetnost koja se kao poseban pravac javlja diljem Europe u 20. stoljeću, a posebnu popularnost u Hrvatskoj doživljava tridesetih godina pojavom Hlebinske slikarske škole na početku trećeg desetljeća kada je slikar Krsto Hegedušić počeo sa seljacima slikati ulja na staklu te su tako Ivan Generalić i Franjo Mraz postala slavna samouka slikarska imena.

Slovenska pletna drvena je lađa, s uskim pramcem i širokom krmom, prekrivena pletenim krovom po kojem je i dobila ime. Pletnom se upravlja tako da veslač stoji te vesla sa dva vesla, a lagana plovidba tradicionalnom lađom odličan je način da doživite Bledsko jezero, jedno od najpopularnijih izletišta u Sloveniji.

Kolači se u Hrvatskoj ne jedu samo za desert – nedjeljni, večernji ili pak slavljenički odlazak u slastičarnicu dio je omiljene tradicije. U svakom ćete gradu, ma koliko malen bio, pronaći barem jednu legendarnu slastičarnicu, nekoliko legendarnih kolača te nevjerojatno ukusne sladolede.

Kuhinju bilo koje zemlje najbolje ćete upoznati – kuhanjem. Tradicionalna priprema soparnika, od večernjeg čišćenja blitve preko ranojutarnjeg loženja komina do spretnosti potrebne da se soparnik smjesti i izvadi iz njega, probuši u pravom trenu te očisti od pepela izvrstan je način da zaronite u lokalne običaje. Na istoku Hrvatske se pridružite berbi grožđa, na otocima trganju maslina, a na sjeveru isprobajte kakvi ste u razvlačenju tijesta i pravljenju štrukli.