Istražite UNESCO lokalitete u Hrvatskoj
Svaka je zemlja lijepa na svoj način, no neka su mjesta, bila ona prirodom stvorene ljepote, ostaci drevnih civilizacija ili gradovi duge povijesti što ni danas ne prestaju bujati životom, sasvim posebna. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu – koju bolje poznajete pod imenom UNESCO - provodi program zaštite takvih mjesta, dodjeljujući jedinstvenim lokalitetima pravo da se uvrste na popis Svjetska kulturne ili prirodne baštine (a ponekad oboje!). U Hrvatskoj taj je status u posljednjih 36 godina zaradilo sedam lokaliteta, a još ih je 15 na popisu prijedloga.
Nacionalni park Plitvička jezera
Najstariji hrvatski nacionalni park svojom veličanstvenom i jedinstvenom ljepotom prvi je, a zasad i jedini, hrvatski spomenik prirode na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine. Prekrasni slapovi, šesnaest međusobno povezanih modrozelenih jezera okruženih gustim šumama u kojima se i danas mogu pronaći medvjedi, vukovi i mnoštvo rijetkih ptica oduzimaju dah i krijepe dušu. Šetnja Plitvicama, koje se neumornim radom majke prirode stalno mijenjaju, neponovljiv je doživljaj.
Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača
Nadaleko poznata palača rimskoga cara Dioklecijana koji je znao procijeniti gdje se najbolje ljetuje s druge strane Jadranske obale danas je jedno od najznačajnijih i najočuvanijih djela kasnoantičke arhitekture. Mjesto iz kojeg je s vremenom izrastao grad Split još uvijek živi – podrumi palače svaki dan vrve ljudima, pod njezinim kamenom šeću turisti, pjevaju klape, sastaju se mladi ljubavnici i igraju djeca.
Stari grad Dubrovnik
Oaza slobode i građanstva na južnodalmatinskoj obali postala je svjetski poznata davno prije Igre prijestolja. Ovaj kasnosrednjovjekovni planirani grad s impresivnim i očuvanim zidinama, osebujnim lokalnim stanovništvom i krcat raskošnom arhitekturom prvi je hrvatski lokalitet koji je dospio na popis Svjetske kulturne baštine, a tijekom Domovinskoga rata proveo je i sedam dugih godina (1991.-1998.) na Popisu ugrožene baštine svijeta UNESCO-a.
Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča
Nakon gotovo dvadeset godina pauze, porečka je Eufrazijana – katedrala s poznatim mozaicima iz 6. stoljeća – postala prvi spomenik kulture samostalne Hrvatske uvršten na popis Svjetske kulturne baštine kao jedan od najboljih primjera ranobizantske arhitekture.
Povijesni grad Trogir
Dugovječni Trogir su utemeljili stari Grci, da bi u njegovom ograđenom centru, manje ili više bezbrižno, kroz stoljeća nastavili živjeti Iliri, Rimljani, Mlećani i Slaveni, ostavljajući tragove niza razdoblja i kultura. Trogir možda jest najbolje očuvani romaničko-gotički lokalitet u cijeloj središnjoj Europi, no njegov je šarm u njegovoj dugovječnosti. U ovom predivnom gradiću, gotovo bez parkinga i vozeći se malim, za današnja vozila teško prohodnim uličicama, vječno opsjednuti hordama turista, ljudi i dalje manje ili više bezbrižno žive, kao nekoć.
Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku
Šibenska trobrodna katedrala, na kojoj su u preko stotinu godina radila najveća imena talijanske i dalmatinske arhitektture - Francesco di Giacomo, Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac – jedan je od najvažnijih renesansnih spomenika na Jadranu
Starogradsko Polje
Hvarsko Starogradsko polje najsvježiji je član i osmi hrvatski član popisa Svjetske baštine. Naime, plodno polje koje je ponukalo jonske Grke da ga upotrijebe za poljodjelstvo ostalo je od njhova doba - 4. stoljeća prije Krista – gotovo nepromijenjen. Tu još uvijek stoje njihovi suhozidi i međe, polje je i dalje, nakon 24 stoljeća, geometrijski podijeljeno na način na koji su to činili stari Grci, koji bi, da danas tamo svrate, sasvim sigurno prepoznali i ono što se tu još uvijek uzgaja - vinovu lozu i masline.
Vidi također
Avantura za pamćenje
Hrvatska je oduvijek oduševljavala svojom raznolikošću, a isto vrijedi i za njezinu turističku ponudu. Neki su njezini dragulji pak posve nezasluženo pomalo skriveni. Raspršeni su diljem zemlje, a vrijede svakoga trenutka i truda potrošenih na njihovo otkrivanje.
Plava i zelena
Ono što nam rijetko pada na pamet dok biramo kamo na izlet, a tako često dok uređujemo stan je važnost i utjecaj boja. Plavu nećete stavljati ni u radnu ni u dnevnu sobu jer, premda smiruje, previše potiče depresiju i isijava hladnoću. S druge strane, zelena trenutno vlada unutrašnjim uređenjem jer opušta tijelo, smanjuje stres i poboljšava vid. No, koliko god bitno okruženje u kojem živimo, bojama se najbolje izlagati boravkom u prirodi. Jer tijelo u pokretu i prekrasne nijanse koje majka priroda za nas stvara istinski smiruju dušu.
Otoci i poluotoci
Svaka je obala šarmantna na svoj način, ali jednom kad se iskusite predivni plavi Jadran, poželjet ćete nikada ne otići! Mali otoci, zanimljivi poluotoci, nenaseljeni škoji i otočići u obliku srca, skrivene luke i još skriveniji vinogradi po predivnim dragama oduševit će vas gotovo jednako kao i fantastični ljudi koji su svoj život izabrali graditi u toj ponekad surovoj ali uvijek fantastičnoj ljepoti daleko od kopna.
Vitezovi i legende
Hrvatska se najčešće promovira kao zemlja s tisuću otoka, no u maloj zemlji za veliki odmor nalazi se i više od tisuću dvoraca, kaštela i utvrda. U nekima danas obitavaju muzeji, u nekima hoteli, a u nekim pak ljudi, bilo da je riječ o privatnim vlasnicima ili pak cijelim gradovima.
Susjedne zemlje
Hrvatska je malena, ali poviješću izuzetno bogata zemlja. Od poslovičnoga "stoljeća sedmog", našim su prostorima prošle nebrojene vojske, antički imperiji su gradili svoja uporišta, a mi smo tvrdoglavo vraćali ono što držimo našim. Kulturne raznolikosti svih tih stoljeća su pak zauvijek ostala neraskidivim dijelom našega identiteta
Stari putevi
U Hrvatskoj ćete naići na komad prošlosti na svakom koraku – Zagorje i Slavonija puni su burgova, utvrda i dvoraca, ali i prethistorijskih te antičkih nalazišta dok Dalmacija i Istra vrve u kamenu isklesanim tragovima antike, Bizanta, srednjeg vijeka i renesanse. Na ovom prekrasnom području plemena, nacije i gospodari mijenjali su se češće nego bilo gdje drugdje, o čemu svjedoči i recentna burna povijest ove regije. No, prije svih njih, ovim su prostorima kročili neandertalci te potom stari Grci i Rimljani.
Mali gradovi
Mala zemlja za veliki odmor vrvi slikovitim i neobičnim malim gradovima u kojima se nerijetko događaju velike stvari! Svaki ima neku svoju priču i neku svoju osobitost zbog koje ga vrijedi potražiti i upoznati.
Činite što i lokalci
Kada dođete u Rim, ponašajte se kao Rimljani - drevna je poslovica i najbolji savjet koji je itko ikad dao putniku namjerniku. Činite što i lokalci kako biste punim plućima doživjeli zemlju koju ste posjetili!