Susjedne zemlje

Nadimak "kraljevski grad" ne nosi se tek tako, a Beč ga nosi ponosito. Smješten na obalama Dunava, dom je petini austrijanaca, a simbolizira ga katedrala Sv. Stjepana. Grad tisućljetne povijesti vrvi kulturnim znamenitostima, posebice njegov stari dio u kojemu su smješteni čuveni dvorac Schönbrunn, kraljevska palača Hofburg, dvorac Belvedere i kraljevska opera, među ostalima. Utjecaj Beča na Hrvatsku ne treba posebno elaborirati: Zagreb stranci rado opisuju kao "Beč u malom", a jasno je zašto je tako. Od austrougarske arhitekture starog dijela grada, preko prelijepih oaza zelenila pa sve do uobičajenoga "bok" (mein Buecken!) na ulici -  sve je to dio iste baštine.

Talijanski grad Venecija na obali Jadranskoga mora neraskidivo je vezan s hrvatskom poviješću. Danas je Venecija neumorni generator novca za talijanski turizam, ali i kulturno središte koje se barem jednom u životu mora obići. Nekoć središte Mletačke republike, grad kanala i gondola dobrim dijelom leži na hrvatskome hrastu, koji su mlečani nekada sjekli pod Velebitom. Kulturni utjecaj Venecije seže šest stoljeća unatrag, pa ne čudi što u Dalmaciji i danas caruje mediteranska kuhinja, obilato korištenje talijanizama u svakodnevnome govoru, kao i "južnjački" temperament domaćina...

Donedavno holivudski sinonim za ratnu zonu, Bosna i Hercegovina polako dolazi na glas kao neotkriveni biser, a žestok orijentalni utjecaj svakako je pospješio strelovit rast broja posjetitelja. Svjetski ekonomski forum nedavno je proglasio BiH osmom najprijateljskijom zemljom svijeta. Sarajevo je svakako prva meta za turiste. Grad je kulturno i povijesno izuzetno bogat, a tome je svakako pripomoglo i domaćinstvo Olimpijskim igrama 1984. godine. Oni upućeniji znaju kamo ići - na Baš Čaršiju, gdje se peče najbolji ćevap na ovim prostorima! Drugo je popularno odredište Mostar, grad pod UNESCO-vim patronatom čiji je stari dio zadržao svu srednjovjekovnu ljepotu bazara.

Židovi su u Hrvatskoj zasebna nacionalna i vjerska skupina u Hrvatskoj, a korijene vuku još iz staroga i srednjeg vijeka. Kroz hrvatsku su povijest Židovi dali značajan doprinos razvoju gospodarstva i građanskoga društva, ali i kulture i znanosti. U Solinu tako postoji židovsko groblje koje datira u 3. stoljeće. Kroz srednji su vijek europski Židovi često nalazili pribježište u Hrvatskoj. Tako danas ovdje žive potomci ponajviše španjolskih, talijanskih, portugalskih i čeških Židova. Mada je tijekom Drugog svjetskog rata uništen veliki broj sinagoga, one poput riječke i dalje ponosno stoje. Brojni su Židovi dali nemjerljiv doprinos hrvatskoj kulturi, poput dirigenta Antuna Schwarza, a Vid Morpurgo, Josip Frank, Andrija Hebrang i Slobodan Lang samo su neki od Židova s kojima se ponosimo dijeliti domovinu!

Turski je imperij tijekom svojega vrhunca u sedamnaestom stoljeću zauzimao veliki dio današnje Hrvatske. Ne čudi stoga da je otomanski utjecaj toliko snažan u našim krajevima, posebice u dalmatinskome zaleđu i na istoku zemlje. Osim kulinarskih navika, dijalekt u tim krajevima obiluje turcizmima, a brojna su prezimena zapravo poturčene inačice hrvatskih. Arhitektura je pak na brojnim mjestima nastala kao reakcija na osmanlijska osvajanja, pa priobalna mjesta obiluju kaštelima za obranu od upada Turaka - odatle i naziv za sedam Kaštela, smještenih tik uz more. Gastronomsko je naslijeđe otomanskoga carstva puno slađe: čini ga ćevapčić, kebab, sarma, jogurt, baklave, dolme, urmašice te svakako ono najdragocjenije - kava.

Malena zemlja kao iz bajke - na jednome kraju Alpe a na drugome Jadransko more. Naš je prvi susjed po mnogočemu više od pukoga zemljopisnog sustanara. Zajedno smo, prije gotovo stotinu godina, počeli dijelili zajedničke države koje su mijenjale imena, a nakon raspada Jugoslavije postaje dio Europske Unije. Iako već četvrt stoljeća ne "živimo zajedno", Slovenija (a posebice glavni grad Ljubljana) je i dalje mjesto na koje je izuzetno ugodno doći iz Hrvatske. Ljubljana se često uspoređuje s Pragom radi bogate kulturne baštine, a hrvatski turisti izuzetno rado zimuju na slovenskim skijalištima Vogelu, Rogli ili Kranjskoj gori. Drugi pak biraju jedne od brojnih termi za opušteniji odmor. Jasno je i zašto - tudi tu smo doma!

Naš maleni južni susjed znatno je manji od susjedne Slovenije. Broji tek šest stotina tisuća stanovnika, ali na tristotinjak kilometara morske obale nudi itekako atraktivne sadržaje! Samo u Ulcinju dužina plaže iznosi čak dvanaest kilometara! Uz zemljopisni položaj, sa Crnom nas Gorom veže i nešto puno jače: bokeljski Hrvati, najjužnije hrvatsko pleme. Grad Boka nalazi se jugoistočno od Dubrovnika, a godine 1945. pripojena je Crnoj Gori. Bokeljski su Hrvati još u 18. stoljeću imali više od 300 brodova i bili su trgovački rivali Dubrovniku i Veneciji. Lijepa zemlja bogate ratničke povijesti i kulturne baštine prirodan je i sve popularniji nastavak avanture po jugu Hrvatske.

Glavni grad Mađarske kroz stoljeća je imao velik utjecaj u stvaranju moderne Hrvatske. Danas popularno turističko odredište, nastao je spajanjem Budima i Pešte na suprotim stranama rijeke Dunav, a dugo je bio druga prijestolnica Austro-Ugarske monarhije. Grad obiluje kulturnim znamenitostima pod UNESCO-vom paskom, poput Budimskoga dvorca, Trga heroja ili najstarije europske podzemne željeznice. Zgrada je mađarskoga parlamenta inače izrađena od kamena iz Bihaća! Mađari su u kulturnom oblikovanju kontinentalne Hrvatske imali značajnu ulogu, započetu 1094. osnivanjem Zagrebačke biskupije. Iz mađarske su na hrvatski prostor došli najstariji i liturgijski kodeksi, ali i puno zemaljskije stvari, poput recepta za najbolji fiš paprikaš!